Rodni stereotipi i dalje utiču na obrazovne i profesionalne izbore mladih, oblikujući njihova očekivanja i mogućnosti. Od ranog djetinjstva, djevojčice i dječaci se suočavaju sa različitim očekivanjima – djevojčicama se često sugerišu humanističke nauke i briga o drugima, dok se dječaci ohrabruju da biraju tehničke i naučne oblasti. Takvi obrasci ne samo da ograničavaju individualne potencijale, već i održavaju nejednakost u društvu i na tržištu rada.
Kako obrazovanje oblikuje rodne uloge
Obrazovni sistem ima ključnu ulogu u formiranju stavova djece i mladih. Međutim, u mnogim školskim udžbenicima i dalje su prisutni tradicionalni prikazi uloga muškaraca i žena. Muški likovi često su prikazani kao lideri, naučnici i inovatori, dok su žene predstavljene kao učiteljice, medicinske sestre ili domaćice. Ovakva podjela nesvjesno usmjerava učenike ka određenim izborima, umanjujući njihovu slobodu da istražuju vlastite sklonosti i talente bez ograničenja nametnutih rodnim normama.
Nastavnici takođe igraju važnu ulogu u razbijanju ovih stereotipa. Kada se djevojčicama pruža podjednaka podrška za interesovanje u STEM oblastima (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika), one pokazuju izvanredne rezultate. S druge strane, ohrabrivanje dječaka da se uključe u profesije koje podrazumijevaju brigu o ljudima, poput medicine ili obrazovanja, doprinosi razbijanju uvriježenih podjela.
Rodni stereotipi na tržištu rada
Profesionalni izbori često su odraz društvenih normi koje se formiraju još u školskim klupama. U Crnoj Gori, kao i širom svijeta, određeni sektori i dalje su dominantno „muški“ ili „ženski“. Žene su i dalje manje prisutne u IT sektoru, građevinarstvu i inženjerstvu, dok je muškaraca znatno manje u prosvjeti, socijalnom radu i zdravstvu.
Pored toga, žene se u profesionalnom okruženju često suočavaju sa „staklenim plafonom“ – nevidljivim barijerama koje im otežavaju napredovanje ka rukovodećim pozicijama. Iako su obrazovanije od muškaraca u mnogim oblastima, one su i dalje manje plaćene za iste poslove i rjeđe dolaze do ključnih liderskih funkcija.
Kako prevazići rodne stereotipe?
Promjena počinje od obrazovanja. Uvođenjem rodno osjetljive nastave, prilagođenih nastavnih materijala i programa mentorstva, možemo podstaći mlade da biraju karijere na osnovu svojih interesovanja, a ne društvenih očekivanja. Takođe, veće prisustvo žena u STEM sektorima i muškaraca u tradicionalno „ženskim“ profesijama doprinijelo bi balansiranijem društvu.
Poslodavci takođe imaju odgovornost u kreiranju inkluzivnih radnih okruženja, gdje će se svi zapošljavati i napredovati isključivo na osnovu znanja i sposobnosti. Javne politike, podsticaji za žene u preduzetništvu i transparentni sistemi zapošljavanja mogu značajno smanjiti rodne razlike u profesionalnom razvoju.
Razbijanje rodnih stereotipa nije samo pitanje jednakosti, već i pitanje društvenog napretka. Kada svi imaju jednake šanse da razviju svoje potencijale i doprinesu zajednici, ekonomija i društvo u cjelini postaju snažniji i otporniji. Kroz edukaciju, podršku i promjenu svijesti, možemo osloboditi buduće generacije ograničenja koja su decenijama sputavala njihove mogućnosti – jer talenat i sposobnost ne poznaju pol.
Ovaj tekst realizovan je u okviru projekta “Glas žene, snaga promjene”, koji je podržan od strane Ministarstva kulture i medija.
Autor: Bracanović J./zenskiportal.me
