Foto: Unsplash
Mnogi misle da se krema za sunčanje koristi samo ljeti, no UVA zrake bez problema prodiru kroz oblake i prozore
Kada ljeto završi i temperature padnu, kreme za sunčanje često nestanu iz naše svakodnevne rutine. Zamjenjujemo ih bogatijim hidratantnim formulama, serumima i hranjivim kremama, uvjereni da nam zaštita od sunca ponovno neće trebati sve do proljeća. No UV zračenje ne nestaje s dolaskom hladnijih dana, a upravo je zato SPF jedan od onih beauty koraka koje vrijedi zadržati tijekom cijele godine. Osim što štiti kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka, redovita primjena može pomoći i u prevenciji prijevremenih znakova starenja, hiperpigmentacije i oštećenja kože.
Pritom je važno razumjeti da nisu sve sunčeve zrake jednake. UVB zračenje, koje je glavni uzrok opeklina, tijekom zime uglavnom je slabijeg intenziteta, no UVA zrake prisutne su tijekom cijele godine. One prodiru dublje u kožu i povezane su s fotostarenjem, odnosno nastankom bora, gubitkom elastičnosti i pigmentacijskih promjena. Upravo zbog njih zaštita od sunca ne bi trebala biti rezervirana samo za ljetne mjesece.
Dodatni je razlog za svakodnevnu primjenu SPF-a činjenica da UVA zrake mogu prodrijeti i kroz prozorsko staklo. To znači da smo im izloženi i tijekom vožnje automobilom ili dugotrajnog boravka uz prozor. Naravno, razina izloženosti ovisi o dobu dana, godišnjem dobu, lokaciji i uvjetima, no hladno vrijeme samo po sebi nije jamstvo da je koža zaštićena.
Zašto UVA zrake ne treba podcjenjivati?
Dok se UVB zrake najčešće povezuju s crvenilom i opeklinama, UVA zračenje ima važnu ulogu u procesu fotostarenja. Budući da prodire dublje u kožu, može pridonijeti oštećenju struktura odgovornih za njezinu čvrstoću i elastičnost, uključujući kolagen i elastin. Posljedice dugotrajne, nezaštićene izloženosti mogu se s vremenom očitovati kroz izraženije bore, neujednačen ten i tamne mrlje.
To ne znači da će svaka zimska šetnja bez SPF-a ostaviti vidljive posljedice, ali redovita izloženost UV zračenju tijekom godina pridonosi ukupnom oštećenju kože. Upravo zato dermatolozi preporučuju zaštitu širokog spektra koja pokriva i UVA i UVB zrake, a ne samo proizvod s visokim SPF brojem.
Zanimljivo je i istraživanje objavljeno 2016. godine u časopisu Dermatologic Surgery, koje je pratilo učinke svakodnevne primjene kreme širokog spektra sa SPF-om 30 tijekom godinu dana. U istraživanju su sudjelovale 32 osobe, a dermatološke procjene pokazale su poboljšanja pojedinih znakova fotostarenja, uključujući teksturu kože i neujednačenu pigmentaciju. Iako je riječ o relativno malom istraživanju, rezultati upućuju na to da dosljedna zaštita ne služi samo sprječavanju novih oštećenja, već može pridonijeti i poboljšanju izgleda kože koja već pokazuje znakove fotostarenja.
Oblaci i prozorsko staklo nisu potpuna zaštita
Jedna od čestih zabluda jest da nam krema za sunčanje nije potrebna kada je nebo prekriveno oblacima. Međutim, prema podacima Američke akademije za dermatologiju, do 80 posto štetnog UV zračenja može prodrijeti kroz oblake. Zato ni tmurno vrijeme nije razlog da u potpunosti zanemarimo zaštitu, osobito ako planiramo dulji boravak na otvorenom.
Posebnu pozornost zimi trebaju obratiti osobe koje odlaze na skijanje ili borave u planinama. Snijeg reflektira UV zrake i tako povećava ukupnu izloženost, zbog čega je zaštita važna čak i kada su temperature vrlo niske. U takvim uvjetima ne treba zaboraviti ni usne, uši i područje oko očiju, koji su također izloženi sunčevu zračenju.
UVA zrake mogu proći i kroz obično prozorsko staklo, dok ono uglavnom blokira UVB zrake. To je posebno relevantno za osobe koje velik dio dana provode uz prozor ili često voze automobil. Ako ste izloženi izravnoj sunčevoj svjetlosti tijekom duljeg razdoblja, zaštita širokog spektra može biti koristan dio svakodnevne rutine i u zatvorenom prostoru.
Kako odabrati odgovarajući SPF za zimu?
Prilikom kupnje kreme za sunčanje važno je obratiti pozornost na oznake na pakiranju. SPF broj prvenstveno označava razinu zaštite od UVB zraka, pa je za cjelovitu zaštitu potrebno odabrati proizvod koji pruža zaštitu širokog spektra, odnosno od UVA i UVB zračenja. U europskim proizvodima korisno je potražiti i oznaku UVA unutar kruga, koja označava da proizvod zadovoljava propisani standard UVA zaštite u odnosu na deklarirani SPF.
Američka akademija za dermatologiju preporučuje proizvode sa SPF-om 30 ili višim, širokim spektrom zaštite i otpornošću na vodu. Takva je formula dobar izbor i za hladnije mjesece, osobito ako redovito boravimo na otvorenom. SPF 30 filtrira približno 97 posto UVB zraka, no važno je znati da nijedna krema ne pruža potpunu zaštitu od UV zračenja.
Kada je riječ o teksturi, izbor je ponajprije stvar osobnih preferencija i tipa kože. Suhoj koži često će odgovarati hidratantnije kreme, dok će masnoj i mješovitoj koži možda više odgovarati lagane fluidne formule ili gel-kreme. Najvažnije je pronaći proizvod koji vam odgovara i koji ćete rado koristiti svakog jutra.
Koliko kreme treba nanijeti i kada je obnoviti?
Čak i najbolja krema za sunčanje neće pružiti deklariranu razinu zaštite ako je nanosimo u premaloj količini. Za lice se kao praktična smjernica preporučuje približno jedna čajna žličica proizvoda, a ne treba zaboraviti ni vrat, uši i dekolte. Kremu je najbolje nanijeti kao posljednji korak jutarnje njege, prije šminke.
Ako većinu dana provodite u zatvorenom prostoru i niste izloženi izravnom suncu, ne morate nužno obnavljati zaštitu prema istom rasporedu kao tijekom dana provedenog na plaži. No ako ste dulje na otvorenom, dermatolozi preporučuju ponovno nanošenje otprilike svaka dva sata, kao i nakon znojenja ili brisanja kože ručnikom.
Redovna primjena SPF-a možda nije najuzbudljiviji korak beauty rutine, ali dugoročno je jedan od najvažnijih. Uz kvalitetnu hidrataciju i njegu prilagođenu potrebama kože, zaštita od sunca pomaže očuvati njezin zdrav izgled i smanjiti rizik od oštećenja. Zato kremu za sunčanje ne treba pospremiti s ljetnom garderobom – njezino mjesto je u svakodnevnoj rutini tijekom cijele godine.
Autor: Tina Hajduk
Izvor: diva.hr
