Podaci istraživanja o društvenim mrežama, online rizicima i informisanju građana u Crnoj Gori pokazuju da je 18% punoljetnih građana u posljednjih 12 mjeseci bilo meta online napada.
Među onima koji su imali takvo iskustvo, najčešći razlog napada bili su politički stavovi, ali su građani bili targetirani i zbog pola ili rodnog identiteta, izgleda, invaliditeta, načina života, religije, seksualne orijentacije i etničke ili nacionalne pripadnosti.
Online napadi se najčešće dešavaju na najkorišćenijim platformama — Facebooku (49%), Instagramu (44%) i TikToku (19%) — a dominantno se manifestuju kroz uvredljive komentare i ismijavanje. Ipak, značajan dio iskustava uključuje i teže oblike digitalnog nasilja, uključujući seksualizovane komentare, mizoginiju, homofobiju, uznemirujuće poruke, dijeljenje privatnih sadržaja bez dozvole, prijetnje nasiljem, klevete i lažne informacije.
Posebno zabrinjava podatak da 46% građana navodi da ne reaguje na uvredljiv ili opasan sadržaj. Formalni mehanizmi reakcije gotovo se ne koriste: prijava administratoru, institucijama ili nevladinim organizacijama ostaje na veoma niskom nivou. Istovremeno, samo 3,6% građana ima veliko povjerenje da platforme adekvatno reaguju na prijave. Ovi nalazi ukazuju da se online šteta ne održava samo zbog onih koji je proizvode, već i zbog nedostatka jasnih, dostupnih i pouzdanih mehanizama zaštite.
Zato je neophodno da Crna Gora digitalno nasilje i štetne online sadržaje tretira kao ozbiljan društveni i institucionalni izazov, a ne kao niz pojedinačnih incidenata. Reakcija ne može zavisiti samo od pojedinca koji je meta napada, niti od dobre volje platformi. Potreban je sistem koji omogućava prijavu, zaštitu, podršku, prevenciju i odgovornost.
Neophodno je uspostaviti centralizovanu online platformu za prijavu digitalnog nasilja i govora mržnje, sa jasnim i vidljivim objašnjenjem šta se dešava nakon prijave. Takav sistem mora biti lako prepoznatljiv, dostupan, siguran i prilagođen djeci i mladima, uz mogućnost povjerljivog ili anonimnog obraćanja.
Istovremeno, potrebno je proširiti postojeća savjetovališta za mlade u okviru zdravstvenog sistema tako da obuhvate podršku žrtvama digitalnog nasilja i zaštitu mentalnog zdravlja u online prostoru. Digitalno nasilje ima stvarne posljedice i zato odgovor mora uključiti psihološku, savjetodavnu i institucionalnu podršku.
Posebno važan dio odgovora mora biti obrazovanje. Medijska pismenost mora postati obavezan dio formalnog obrazovanja u srednjim školama, sa posebnim modulima o algoritmima, vještačkoj inteligenciji, dezinformacijama i online bezbjednosti. Mladi ne treba samo da “znaju da postoje rizici”, već da razviju konkretne vještine: kako da prepoznaju manipulativan sadržaj, kako da ne pojačavaju štetu, kako da prijave nasilje i kako da odgovorno koriste digitalne platforme.
Odgovornost imaju i mediji. Komentari na društvenim mrežama medija ne smiju ostati prostor u kojem se nesmetano šire govor mržnje, diskriminacija, prijetnje i uvrede. Potrebno je uvesti i dosljedno primjenjivati standarde aktivne moderacije komentara na profilima medija na društvenim mrežama, uključujući jasna pravila ponašanja, uklanjanje govora mržnje i filtriranje uvredljivog sadržaja.
Takođe je potrebno uspostaviti odgovorniji odnos prema kreatorima digitalnog sadržaja i influenserima, posebno onima koji monetizuju svoje prisustvo i imaju značajan uticaj na mlade. Njihov domet mora pratiti i odgovornost za sadržaj koji objavljuju i šire.
Crnoj Gori je potreban i državni sistem za prepoznavanje i reagovanje na štetan digitalni sadržaj, koji kombinuje regulatorne i preventivne mjere: sankcionisanje onih koji imaju najveći domet kada proizvode štetu, ali i kontinuiranu edukaciju građana, roditelja, nastavnika, javnih službenika i mladih.
Na kraju, neophodno je razviti nacionalne kampanje za promociju digitalne odgovornosti i kulture komunikacije online. Takve kampanje moraju biti zasnovane na podacima, prilagođene platformama koje građani i mladi zaista koriste i usmjerene na promjenu ponašanja: ne dijeliti štetan sadržaj, ne pojačavati napad, sačuvati dokaz, prijaviti sadržaj i podržati osobu koja je meta.
Online napad nije problem samo osobe koja je napadnuta. Kada skoro svaka peta osoba ima iskustvo online napada, govorimo o društvenom problemu. Zato je krajnje vrijeme da se odgovornost za sigurniji digitalni prostor podijeli između institucija, obrazovnog sistema, medija, platformi, kreatora sadržaja i svih korisnika.
Zaustavljanje širenja štete mora postati dio javne politike, a ne samo individualni apel za pristojnost na internetu.
Podaci su dio istraživanja koje je Juventas sproveo u okviru projekta „Monitoring kampanja protiv rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj“, uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici. Istraživanje je sprovedeno u martu 2026. godine metodom licem u lice (F2F TAPI) na reprezentativnom uzorku od 987 punoljetnih građana Crne Gore.
Izvor> juventas.me
