Društvene mreže: najbolje što nam se desilo ili prostor bez saosjećanja?

Ekonomistkinja i dama sa stilom Kana Tomašević, kojoj je influenserski posao hobi, dala nam je svoje viđenje društvenih mreža. Šta su nam odnijele a što donijele.

Tehnologija nam je omogućila baš sve, a društvene mreže su prije dosta godina pokrenule potpunu revoluciju na internetu. Otvorile su nam prozor u cijeli jedan novi svijet, ali i zaviriti u svjetove koje ni u ludilu nismo mogli zamišljati.

Živimo u vremenu i svijetu u kojem se ljudi vode izrekom: “Ako nije bilo na društvenim mrežama, kao da se nije ni desilo”. Društvene mreže imaju ogroman uticaj na sve pore društva, a posebno na mlade osobe, koje jos uvijek nijesu potpuno fomirale sistem vrijednosti. Društvene mreže trenutno su sve, samo ne društvene. Naprotiv, postale su mjesto ispoljavanja različitih frustracija, mjesto na kojem se privatni život servira na tacni, postale su zamjena za stvarni život. Živimo komercijalizaciju interneta i formiranje jednog novog virtuelnog svijeta, koji je poput “džungle”, a čiju glavnu osnovu čine društvene mreže. Uz društvene mreže, na samo jedan klik smo od povezanosti sa skoro cijelim svijetom u bilo kom trenutku, što, po mom mišljenju, ima i izuzetan adiktivni potencijal. Pretjerivanjem u korišćenju mreža vremenom se gubi kontrola u vremenu i ponašanju. Jurnjava za lajkovima, prijateljima, pratiocima dovodi kod omladine dovodi do posebnog osjećaja zadovoljstva. Kao karcinom kome je sve više energije neophodno da bi rastao, tako i društvene mreže traže svoju energiju u obliku što više postavljenog materijala – komentara, fotografija iz svog života itd. Tehnologijom smo dobili neke stvari, ali gubimo ono što je mnogo bitnije, a to su bliskost i emocije, jer osjećanja ne mogu da se dobiju jednim klikom. Nijedna objava sa društvene mreže ne može da zamijeni ljudsku riječ i emociju. Još jedan problem je upoređivanje sa onim što se plasira na mrežama, i to po pitanju stvari kao što su: ishrana, način odijevanja, putovanja. Kada omladina odabere da se poredi sa ljudima koje znaju samo online, neminovno gube bitku. O tim ljudima znamo samo ono što vidimo na društvenim mrežama, a na internetu su mahom najljepši aspekti tuđih života. Sebi, sa druge strane, znamo svaku manu, svaku fleku, svaku čudnu misao. Mladi često miješaju fragmentisane slike savršenstva sa stvarnošću, porede se sa njima i usled toga se osjećaju nezadovoljno sobom, neadekvatno i nesigurno. Ovim se stvara začarani krug, iz kojeg je jako teško izaći.

Digitalna era i društvene mreže otvorile su jedan ogroman prostor vrlo nejasnog vrednosnog sistema i društvenih pravila. Fali nam društvo koje ima jasne kriterijume i vrijednosti, fali nam generalna poruka što je društveno prihvatljivo i poželjno. Pravi uzori ovog društva postali su su kriminalci, korumpirani političari, starlete i slično. Na starije generacije, sa već formiranim sistemom vrijednosti, ovakav sadržaj ne može imati neki veći uticaj, dok je za mlade poguban. U najvećoj mjeri nijesam saglasna sa vrijednostima koje se plasiraju preko društvenih mreža, a tu prije svega mislim na plasiranje lijepe spoljašnjosi kao nečega što je jedino važno i što nam donosi sigurnost, pogotovo finansijsku. Kao poželjne, omladini se plasiraju skupe, luksuzne stvari, uglavnom kupljene od nezarađenog, tuđeg novca. Takođe, sve je više sadržaja koji romantizuje laku zaradu i kriminal, sa čime, takođe, nijesam saglasna. Osim toga, mišljenja sam da ne možemo steći pravu sliku ličnosti na osnovu onoga što vidimo na mrežama. Na mrežama vidimo ono što drugi žele da vidimo i obično vidimo najsavršenije slike onoga što se predstavlja. Definitivno mogu reći da su društvene mreže dosta uticale i na muško-ženske odnose, i to prilično negativno. Previše se pažnje posvećuje spoljašnjosti, dok jako mali broj ljudi razmišlja o istinskom radu na sebi. Vjerujem da je od lijepe spoljašnjosti bitnije ono što nosimo u srcu i duši. Istinska sreća ne dolazi spolja, već se njeguje na drugačiji način.

Glavna katakteristika društvenih mreža je to da drastično povećavaju količinu informacija koje pojedinac prima od partnera. Naime, ako je partner aktivan korisnik društvenih mreža, mogu se vidjeti likeovi, komentari i preferencije osoba, javne poruke I statusi. Štoviše, opcija „bliski prijatelji“ na Facebooku, ili kategorija following na Instagramu, osobi omogućavaju praćenje svih aktivnosti partnera. Druga karakteristika je da su napravile trend „praćenja partnera“ društveno prihvatljivim i normalnim. Ljubomorni pojedinci tako mogu, bez griže savjesti, već rutinski i svakodnevno, posjećivati partnerov profil i nadzirati njegove aktivnosti. Društvena prihvatljivost takve kontrole na društvenim mrežama izbrisala je granicu narušavanja povjerenja. Ljubomora, kao najčešći fenomen savremenih ljubavnih odnosa izazvan društvenim mrežama, predstavlja emocionalnu reakciju na potencijalnu prijetnju vezi i smatram je jednom od najdestruktivnijih emocija za ljubavni odnos. Moguće da društvene mreže mogu u nekom domenu i pozitivno uticati na romantične odnose, ali vjerujem da ne mogu zamijene onaj osjećaj privrženosti i topline koju pruža stvarni svijet.

Fotografija: Vesela Mišković

Frizura: Sophie’s Beauty Line

Make – up: Elite make – up Beograd za Sophie’s Beauty Line

Haljine: Itsa Couture

Lokacije: Sophie’s Beauty Line, Cioccolati Italiani

Autorka: Kana Tomašević/zenskiportal.me