Foto:Pixabay
Nakon što je OpenAI predstavio ChatGPT, ovaj se alat na početku pokazao prilično popularan među učenicima i studentima te je više profesora s fakulteta upozorilo kako se vještačka inteligencija koristi za varanje pri rješavanju zadataka i pisanju eseja.
Koliko je ovaj problem raširen teško je reći, no kako je to rekao jedan neimenovani član britanske akademske zajednici novinarima Financial Timesa, on je puno veći nego što javnost misli. U njegovoj instituciji problem je toliko raširen da su do sada već mnogi studenti izbačeni s fakulteta te su neki koledži izgubili veliki broj studenata. Slično je i na nekim drugim univerzitetima s čijim je predstavnicima razgovarao.Iako se uopšteno kaže kako je teško jednostavno prepoznati sadržaj koji su napisali AI chatbotovi, osoba s kojom su pričali novinari FT-a kaže kako je to u suštini prilično jednostavno. Naime, kada se studentima postavi pitanje o nekim pojmovima ili izvorima koje su koristili za pisanje eseja i radova, oni koji su ih napisali uz pomoć AI-a nemaju pravi odgovor. No kako napominje ovaj član akademske zajednice, otkrivanje prevaranata samo je dio problema, a drugi dio problema je odnos prema onima koji varaju. Naime, kako su često to strani studenti koji plaćaju puno veće školarine u odnosu na lokalne, fakulteti ih ne žele izbaciti jer time gube i njihov novac koji im je prijeko potreban.
Sve to, naglašavaju na FT, može vremenom dovesti do jako velikog problema, a to je da će takve osobe na kraju završiti fakultete, no neće imati znanje koje je potrebno za diplomu jer će im tokom školovanja u tome pomoći AI. No dok umjetna inteligencija može pomoći u teoriji, što će se dogoditi kada dođe do nekog praktičnog problema koji će te osobe morati da riješe same, bez mogućnosti da im pomogne AI? Pogotovo se to odnosi na osjetljiva zanimanja poput medicine i vojske u kojima bi se, zbog diplome, mogli zaposliti nekvalifikovani ljudi.
Dok izvori Financial Timesa govore o prilično velikom i raširenom problemu, jedno ranije istraživanje koje su u SAD-u sproveli istraživači sa Stanforda pokazalo je drukčiju sliku. Naime, prema njihovim podacima, AI nije značajno uticala na povećanje varanja. Oni su se oslonili na starije podatke o varanju učenika srednjih škola koji pokazuju da se dugi niz godina njih do 70 odsto služi različitim taktikama varanja, prepisivanja i slično. Ta brojka nije se promijenila godinu dana nakon predstavljanja ChatGPT-a, iako možemo pretpostaviti kako je s AI to varanje sada postalo intenzivnije.
Što se fakulteta tiče, polovina studenata redovno koristi generativnu AI, ali ne samo za varanje, dok ovu tehnologiju dnevno koristi samo 12 odsto njih.
Takođe, podaci kompanije koja je razvila softver za prepoznavanje plagijata Turnitin, pokazuju kako je prije godinu dana situacija oko korišćenja AI-a u pisanju eseja i drugih zadataka gotovo jednaka kao i danas. Takođe, kako je objasnio Chris Caren iz ove firme, samo korišćenje ChatGPT-a ne znači automatski varanje jer neki profesori dopuštaju korišćenje AI alata u određenom obimu, samo kao ograničenu pomoć u pisanju.
Što god mislili o vještačkoj inteligenciji, činjenica je kako ćemo s vremenom sve više koristiti ovu tehnologiju u brojnim segmentima, uključujući i u obrazovanju te će i za školarce i studente biti od velike važnosti da se znaju služiti s alatima za generativnu AI, no isto tako treba voditi računa da se oni ne koriste za varanje i protivzakonite aktivnosti, prenosi Zimo.
Izvor:RTCG/ZIMO