Put do Nedajna vodi kroz guste šume i planinske visove, otkrivajući selo smješteno na nadmorskoj visini od 1425 metra. Ovo malo mjesto, skriveno u srcu Pive, odiše netaknutom prirodom i autentičnim seoskim ambijentom. Nedajno je pravo utočište za one koji traže mir, ali i za one željne avanture u divljini.
Na obroncima kanjona Sušice, jedno domaćinstvo već godinama njeguje tradiciju i seoski turizam, nudeći gostima iskustvo života na selu kroz spoj aktivnog odmora i domaće, organske hrane pripremljene na tradicionalan način. Riječ je o domaćinstvu Mitrić, koje predstavlja istinski primjer očuvanja pivske kulture i gostoprimstva. Posjetioci ovdje mogu uživati u planinarenju, biciklizmu, džip safari turama, raftingu na Tari i brojnim drugim avanturama koje ovaj kraj nudi.
Iza ove priče stoji složna porodica – muškarac snažnog karaktera i tri žene koje, svaka na svoj način, doprinose očuvanju i razvoju porodičnog gazdinstva. Zajedno, kroz posvećen rad, ljubav prema prirodi i poštovanje prema tradiciji, uspijevaju da održe i unaprijede domaćinstvo Mitrić u Nedajnu. Život i rad na selu, iako pun izazova, za njih predstavlja slobodu, ritam koji sami biraju i način života koji je duboko ispunjavajući. U svakodnevici ispunjenoj obavezama koje se ne mogu odložiti, od brige o životinjama do dočeka gostiju, oni nalaze smisao i zadovoljstvo.
Iako se seoski život često doživljava kao težak, članovi ove porodice ističu da su prednosti – mir, svjež vazduh, zdrava hrana i iskreni kontakti s ljudima – daleko vredniji od prepreka. Uloga žena u ovom gazdinstvu je ravnopravna, odlučna i neophodna. One su stubovi svakog segmenta domaćinstva, a njihovo učešće u donošenju odluka nikada nije bilo dovedeno u pitanje. Podrška zajednice i razumijevanje gostiju dodatno osnažuju njihovu vjeru u posao koji rade.
1. Kako izgleda svakodnevni život žene koja živi i vodi gazdinstvo u selu Nedajno? Koji su najveći izazovi sa kojima se susrećete?
Svakodnevnica žena na selu je veoma dinamična, ispunjena obavezama koje se ne mogu odložiti, jer podrazumijevaju brigu o domaćinstvu i životinjama. Iako djeluje ponekad opterećujuće, predstavlja izvjesnu slobodu u organizaciji i tempu. Ovaj način života sa sobom nosi mnoge izazove, od vremenskih neprilika do osjećaja da dan nekad nije dovoljno dug, ali svakako prednosti života na selu su brojnije od izazova.
2. Koliko se položaj žena na selu promijenio u posljednjih deset godina? Da li smatrate da su žene danas više uključene u donošenje odluka u ruralnim sredinama?
Položaj žena na selu je bolji jer su vremenom stvoreni bolji uslovi za život, samim tim neke prepreke i otežavajuće okolnosti su znatno smanjenje. Iz perspektive moje porodice, žene su uvijek bile uključene u donošenje odluka, a i nemamo previše vremena da vijećamo “čija je zadnja”, obaveze ne čekaju. Smatram da uvažavanje žene nema veze sa geografskom lokacijom, niti poslom kojim se žena bavi.
3. Koje su najvažnije prednosti i teškoće života i rada na selu? Šta je ono što vas najviše ispunjava u vođenju gazdinstva?
Prvenstveno, lakše se diše. Način račin rada i uloženi trud je srazmjeran rezultatima i krajnjim prinosima. Najveći benefiti su predivna priroda, čista voda i veoma ukusna hrana.
4. Koliko je teško održavati gazdinstvo i istovremeno razvijati seoski turizam i poljoprivredu? Da li postoji dovoljno podrške za žene koje žele da rade u ovom sektoru?
Svakako nije lako uskladiti tempo vođenja domaćinsva sa turizmom, brojni su izazovi, najveći je često nedostatak vremena za sve obaveze u jednom danu. Olakšavajuća okolnost je da su profili ljudi koji posjećuju seoska domaćinstva drugačiji od standardnog “prototipa” turiste, pa se često naši gosti ponude da pomognu i skoro uvijek pokažu veliku dozu razumijevanja kada obaveze oko domaćinstva i poljoprivrede zahtijevaju da budu prioritetne.
5. Da li smatrate da su žene na selu dovoljno ekonomski osnažene i prepoznate kao ključni faktor razvoja ruralnih krajeva?
Govoreći iz sopstvenog iskustva, nailazili smo uvijek na podršku i odobravanje.
6. Koji su vaši planovi za budućnost? Da li mislite da bi više žena trebalo da se bavi ovim poslom?
Prosto rečeno, ovaj način i stil života nije naročito “popularan” ženama danas, najviše zbog narativa o poziciji žene na selu u prošlosti, iako je to danas drugačije na mnogo načina. Svakako oni koji gaje želju prema ovome stilu života, treba da se odvaže i pokušaju, nije se teško zaljubiti u prirodu i slobodu.
Naš plan za budućnost je godinama isti, da svoj posao i obaveze obavljamo najbolje što možemo, hraneći se ljubavlju prema selu i prirodi.
Ovaj intervju realizovan je u okviru projekta “Glas žene, snaga promjene”, koji je podržan od strane Ministarstva kulture i medija.
Autor: Bracanovic J./zenskiportal.me
