Muzika je lijek za dušu. Terapija muzikom, koja smiruje i oslobađa stres, vjerovatno je stara koliko i sama muzika.
Aristotel je rekao da muzika odražava strasti duše, dok je Sokrat smatrao da harmonija i ritam idu ruku pod ruku sa dobrim raspoloženjem.
Već početkom 1800-ih, psihijatar Benjamin Raš je koristio muziku za liječenje mentalnih i tjelesnih bolesti. Danas je muzička terapija dio mnogih planova liječenja, često u kombinaciji sa ljekovima ili psihijatrijskim terapijama.
Muzika mijenja hemiju mozga – oslobađa dopamin i smiruje kortizol, hormon stresa.
Primjena je široka: demencija, moždani udar, autizam, depresija, anksioznost, pa čak i bol.
Kako muzika utiče na mikrobiom?
Naučna istraživanja sa miševima u Kini pokazala su da slušanje muzike povećava nivo Lactobacillus bakterija u crijevima, što povećava kiselost i smanjuje rizik od infekcija Salmonelom.
Umjesto kineske klasične ili pop muzike, izabrali su Kvartet za flautu u D-duru od Mocarta.
U drugoj studiji, muzika tokom obroka takođe je povećala broj korisnih bakterija i smanjila patogene.
Treća studija je uporedila muziku i beli šum, pri čemu je muzika poboljšala crijevni mikrobiom, dok je bijeli šum imao negativan efekat.
Zašto Mocart?
Sve je počelo studijom iz 1990-ih koja je pokazala da njegova muzika poboljšava prostornu percepciju.
Taj fenomen poznat je kao “Mocart efekat” i navodno povećava IQ i pamćenje, pa čak i kod beba u materici. Iako Mocart vjerovatno ne čini ljude pametnijima, njegova muzika može poboljšati mikrobiom crijeva – što je, možda, još neobičnije.
Zašto studije rade sa miševima?
Cilj ovih istraživanja je primjena u poljoprivredi: muzika može pomoći životinjama da dobiju na težini ili da krave daju više mlijeka.
Muzika smiruje životinje, smanjuje stres i poboljšava imuni sistem. Nasuprot tome, hevi metal ima suprotan efekat – povećava stres i životinje gube na težini.
A kod ljudi?
Studija u Španiji ispitivala je kako muzika utiče na mikrobiom u ustima kod osoba sa kognitivnim problemima i zdravih ispitanika. Muzika je smanjila broj patogenih mikroba, uključujući Veillonella i Porphyromonas, povezane sa Alchajmerom i neuroinflamacijom. Slušani komadi uključivali su Mocarta, Vivaldija i Štrausa.
Nije jasno da li muzika direktno utiče na mikrobiom ili djeluje preko mozga i smanjenja stresa. Ipak, efekat je primjetan: bolje raspoloženje i zdraviji mikrobiom.
Zaključak: bilo da utiče na mozak ili direktno na mikroorganizme, muzika može smiriti “zver u nama” – i to je dobar razlog da je slušamo, piše Psychology Today.
Foto: Canva
Izvor: Dan
