Seksizam je prisutan u mnogim aspektima svakodnevnog života, često neprimjetan, ali duboko ukorijenjen u društvene norme i obrasce ponašanja. Od odrastanja u porodici, kroz obrazovni sistem, pa do poslovnog okruženja i medija, žene se suočavaju sa nejednakim tretmanom koji oblikuje njihove mogućnosti i percepciju vlastite vrijednosti. Iako su zakoni i institucionalni mehanizmi za zaštitu rodne ravnopravnosti unaprijeđeni, još uvijek postoji potreba za promjenom svijesti i konkretnih koraka ka eliminaciji diskriminacije.
Kako ga prepoznati?
Seksizam se često manifestuje u suptilnim oblicima, kao što su uvredljivi komentari, umanjivanje kompetencija žena ili očekivanje da se prilagode tradicionalnim ulogama. Na radnom mjestu, može se ogledati kroz manju platu za iste pozicije, ograničene prilike za napredovanje i predrasude prema ženama koje se nalaze na liderskim funkcijama. U obrazovanju, djevojčicama se često sugeriše da se bave određenim profesijama koje se smatraju „prikladnijim“ za žene, dok se njihova ambicija u tehničkim i naučnim oblastima rijetko podstiče.
Medijski narativi takođe igraju ključnu ulogu u oblikovanju percepcije žena u društvu. Seksizam u reklamama, filmovima i novinskim člancima doprinosi stvaranju slike u kojoj su žene često svedene na svoj izgled, porodične uloge ili podložnost stereotipima. Sve ove pojave mogu djelovati neprimjetno na individualnom nivou, ali kumulativno stvaraju sistemsku neravnopravnost koja ograničava napredak.
Kako se boriti?
Suočavanje sa seksizmom zahtijeva aktivan pristup i spremnost na promjenu uvriježenih obrazaca ponašanja. Edukacija o rodnoj ravnopravnosti ključna je već od najranijeg uzrasta, kako bi se buduće generacije oslobodile stereotipa i razvile svijest o jednakim pravima i mogućnostima. Podrška ženama na radnom mjestu, kroz politike jednakih plata, fleksibilne uslove rada i veće prilike za napredovanje, može značajno doprinijeti stvaranju pravednijeg društva.
Važnu ulogu imaju i mediji, koji kroz odgovorno izvještavanje mogu doprinijeti razbijanju predrasuda umjesto njihovom jačanju. Prikazivanje žena kao liderki, stručnjakinja i donositeljki odluka pomaže u stvaranju pozitivnih uzora za mlađe generacije. Takođe, prijavljivanje diskriminacije i aktivno suprotstavljanje seksističkim praksama, bilo kroz institucije ili lično djelovanje, doprinosi promjeni društvene klime i izgradnji društva u kojem će svi imati jednake mogućnosti, bez obzira na pol.
Borba protiv seksizma nije samo zadatak žena, već cijelog društva. Svaka promjena počinje od pojedinca, a koraci koje preduzmemo danas mogu značiti ravnopravnije društvo sutra.
Ovaj tekst realizovan je u okviru projekta “Glas žene, snaga promjene”, koji je podržan od strane Ministarstva kulture i medija.
Autor: Bracanovic J./zenskiportal.me
