Obrazovanje igra ključnu ulogu u oblikovanju budućih generacija, njihovih stavova i percepcije svijeta. Učitelji i nastavnici ne prenose samo akademsko znanje, već imaju zadatak da kod djece razviju kritičko mišljenje, empatiju, osjećaj za pravdu i društvenu odgovornost. Posebno je važno da se kroz nastavu promovišu vrijednosti poput tolerancije, jednakih mogućnosti i međusobnog poštovanja, kako bi mladi izrasli u građane koji razumiju važnost ravnopravnosti i uvažavanja različitosti.
O tome kako škola može doprinijeti razbijanju predrasuda, kako se društvene vrijednosti integrišu u nastavni proces i koliko su djeca otvorena za razgovor o pravima, inkluziji i jednakim mogućnostima, razgovaramo sa Slobodankom Mrvaljević, profesoricom razredne nastave i višim savjetnikom u nastavi u Osnovnoj školi „Nikola Đurković“ u Kotoru. Kroz dugogodišnji rad sa učenicima, imala je priliku da iz prve ruke vidi kako obrazovanje može biti moćan alat za oblikovanje društvenih promjena i pripremu djece za život u savremenom društvu.
- Kako biste opisali svoju ulogu učiteljice u obrazovanju djece i njihovom odrastanju? Koliko škola može uticati na oblikovanje njihovih stavova?
Uloga učiteljice u obrazovanju i odrastanju djece je važna i višestruka.Njen osnovni zadatak je da prenese znanje. Ona je neko ko pored roditelja utiče na oblikovanje djetetovog karaktera i priprema ga za budućnost. Ona djecu uči komunikaciji sa drugima, toleranciji i empatiji i međusobnom poštovanju.Učiteljica kroz nastavu motiviše djecu da vjeruju u sebe,vrednuje trud i uspjeh. Vodi računa da svaki učenik napreduje prema svojim sposobnostima. Kroz nastavne metode i primjere iz života učiteljica razvija odgovornost,samostalnost i logičko razmišljanje kod djece. Njena uloga je dugotrajna i ima uticaja na društvo.
2. Kroz koje teme i aktivnosti nastojite da kod djece razvijate svijest o važnim društvenim vrijednostima?
Svijest o važnim društvenim vrijednostima se razvija kroz različite teme i aktivnosti koje su predviđene planom i programom redovne nastave i vannastavnih aktivnosti. Teme o društvenim vrijednostima se obrađuju kroz sve nastavne predmete. Djeca se uče da razumiju društvene odnose,kulturnu baštinu,ekološku odgovornost… Kroz nastavu CSBH jezika i književnosti i poznavanja prirode i društva upoznaju priče i pjesme i tako razvijaju osjećaj za pravdu,solidarnost,patriotizam… Kroz nemjetničke tekstove koji imaju edukativni karakter se podstiče odgovornost prema prirodi i razvijaju svijest o zdravom načinu života.Likovna i muzička kultura utiču na razvoj kreativnosti,poštovanju različitosti,uče se da izraze ideje,jača se koncetracija i pamćenje. Na časovima fizičkog vaspitanja razvija se timski duh,pripadnost zajednici i takmičarski duh. Cilj svakog nastavnika je da kroz svoj predmet utiče na razvoj kritičkog mišljenja i da jača svijest o društvenim vrijednostima.
3. Da li primjećujete razlike u interesovanjima i ponašanju dječaka i djevojčica u učionici? Kako se to odražava na njihov razvoj i međusobnu komunikaciju?
Prema istraživanjima postoje određene razlike u interesovanjima i ponašanju dječaka i djevojčica u učionici. Dječake interesuju tehnologija,sport i matematika. Djevojčice se interesuju za jezik,umjetnost i kreativnost. Da su dječaci fizički aktivniji a djevojčice su pažljivije.Ako govorim o djeci kojoj ja predajem ne bih se u potpunosti složila sa rezultatima istraživanja. Moje mišljenje je da učiteljica treba da kombinuje različite metode rada u učionici kako bi svi učenici zavoljeli učenje i sa lakoćom usvajali nastavne sadržaje. Naravno da postoje učenici koji ne rade i ne ponašaju se onako kako nalažu školska pravila. Škola i učiteljica su tu da prvo otkriju uzrok loših rezultat,a zatim da rade na tome da se i takvi učenici uključe u tokove nastave i učenje. Mišljenja sam da razvoj digitalne pismenosti kod djece umanjuje razlike u interesovanjima između dječaka i djevojčica u učionici i van nje.
4. Kako se u školi razgovara o jednakim mogućnostima za svu djecu? Da li su djeca otvorena za te teme ili primjećujete određene predrasude?
O jednakim mogućnostima za svu djecu razgovara se kroz različite nastavne predmete,vannastavne aktivnosti i školske projekte koji promovišu inkluziju,toleranciju i ravnopravnost. Čitanjem književnih djela koja promovišu različitost i socijalnu pravdu. Učenicima govoriti o značaju jednakih prava kroz primjere iz prošlosti i sadašnjosti.Kroz umjetnost uče o različitim narodima i tradiciji.Jako su korisne tematske radionice o pravima djetete,ravnopravnosti polova,inkluziji djece sa smetnjama u razvoju,borba protiv diskriminacije.
Djeca su uglavnom otvorena za razgovor o temama jednakih mogućnosti. Ako i ima predrasuda one su najčešće rezultata porodičnog vaspitanja ili društvenog okruženja. U nižem školskom uzrastu djeca obično prihvataju različitosti bez predrasuda.
Uz dobar pristup učiteljice mogu se prevazići predrasude i razviti svijest o važnosti jednakosti i međusobnog poštovanja.
5. Da li se školski program i nastavni materijali prilagođavaju savremenim društvenim promjenama i potrebama djece? Koje biste promjene voljeli vidjeti?
Prepoznate su potrebe za prilagođavanjem savremenim društvenim promjenama i potrebama djece. Započet je proces revidiranja nastavnih planova i programa. Izmjene nastavnih programa se moraju sprovoditi postepeno i temeljno. Prioritet je razvoj kritičkog mišljenja i digitalnih vještina. Promjene će pratita i izrada novih udžbenika.
Voljela bih da se u novim udžbenicima nađe više logičkih zadataka i primjera iz prakse. Da se uvede terenska nastava(oblik nastave koji se izvodi izvan učionice).
6. Kako roditelji reaguju na teme koje se tiču društvene jednakosti i prava svakog djeteta? Da li postoji podrška ili nailazite na određene izazove?
Reakcije roditelja na teme koje se tiču društvene jednakosti i prava svakog djeteta zavise od njihovih ličnih uvjerenja,obrazovanja,društvenog okruženje i iskustva. Mnogi roditelji podržavaju teme o pravima djeteta,toleranciji i društvenoj jednakosti. Roditelji često učestvuju u raznim radionicama koje promovišu prva djeteta. Saradnja škole i roditelja je jako bitna kako bi se teme društvene jednakosti predstavile tako da podstaknu razumijevanje i podršku.
U sredinama gdje su patrijahalne vrijednosti još jake postoji otpor prema rodnoj ravnopravnosti i pravima marginalizovanih grupa. Djeca dolaze u školu sa već naučenim predrasudama. To otežava promjenu stavova kroz nastavu.
7. Koje vrijednosti smatrate ključnim za razvoj djece i pripremu za život u savremenom društvu?
Ključne vrijednosti za razvoj djece i pripreme za život u savremenom društvu su :
-poštovanje i tolerancija
-odgovornost i samostalnost
-kritičko mišljenje i rješavanje problema
-komunikacija i saradnja
-upornost i radne navike
-digitalna pismenost
-zdrav način života
-ekološka svijest
-kreativnost
8. Da li imate iskustvo sa posebnom temom ili projektom koji je pozitivno uticao na vaše učenike i njihov pogled na svijet?
Humanitarne akcije su uvijek imale snažan uticaj na moje učenike oblikujući njihovu empatiju, osjećaj odgovornosti i razumijevanja društvenih problema. Shvataju kako je pomaganje drugima važno.
Kao što je kroz ovaj razgovor istaknuto, djeca su spremna da prihvate vrijednosti tolerancije i pravde, ali je važno da im se pruže odgovarajući alati i okruženje koje podstiče inkluziju i međusobno poštovanje. Nastavnici, roditelji i cijela zajednica imaju odgovornost da zajedno grade obrazovni sistem koji će djeci omogućiti ne samo akademski, već i društveni razvoj, pripremajući ih za izazove savremenog svijeta.
Ovaj intervju realizovan je u okviru projekta “Glas žene, snaga promjene”, koji je podržan od strane Ministarstva kulture i medija.
Autor: Bracanovic J. / zenskiportal.me
