Pitanje ˝Šta mladi gledaju na društvenim mrežama?˝ bilo je u fokusu istraživanja o društvenim mrežama. Na osnovu prikupljenih podataka, analizirano je 2.577 doniranih videa sa Instagrama i TikToka, što je omogućilo uvid u to kako izgledaju feedovi mladih u Crnoj Gori i način na koji algoritmi oblikuju njihovu svakodnevicu u digitalnom prostoru.
Tip sadržaja zavisi od platforme. Instagram se bazira na vizuelnom identitetu i estetici. Najčešće teme na Instagramu su: stilovi života, ljepota, moda, influenseri i putovanje. S druge strane, TikTok je raznovrsniji i dinamičniji. Na ovoj platformi dominiraju humor, stilovi života, sport, ishrana, automobili i gejming/igrice.
Međutim, važno je naglasiti da pored ovih dominantnih tema, ukupno 4,6% pregledanih videa moglo se svrstati u problematične ili potencijalno problematične kategorije. Nalazi takođe ukazuju na to da je vjerovatnoća da će korisnici naići na takav sadržaj dvostruko veća na Instagramu nego na TikToku.
Među problematičnim sadržajem, najistaknutija je kategorija nasilja i normalizacije nasilja (23%), koja obuhvata nasilje, nasilje nad djecom, humor o nasilju, normalizaciju seksualnog nasilja i druge slične stavke. Potom se ističe diskriminacija i govor mržnje (14%), koja najčešće podrazumijeva homofobiju, antisemitizam i ableizam, i uznemirujući i neprimjeren sadržaj (13%), koji se često odnosio na humor povezan sa slučajem Džefrija Epstajna. Preostale značajne kategorije su videi koji promovišu rizična ponašanja i fizičku ugroženost (12%) i rodno zasnovani i seksualizovani sadržaj (12%). Nasilje i diskriminacija se normalizuju kroz humor i zato se ovakav sadržaj često ne shvata dovoljno ozbiljno. Važno je naglasiti da njihov šaljivi karakter ne umanjuje njihov uticaj na formiranje mišljenja mladih o ovim temama. Preostali problematični sadržaj plasiran je u znatno ozbiljnijem tonu i odnosi se na dezinformacije i ideološke narative (10%), promovisanje kriminala i društveno neprihvatljivog ponašanja (8%) i ekstremizam i političku radikalizaciju (7%).
Važno je ozbiljno shvatiti ovakav sadržaj i ne otpisivati ga zbog njegove brojčano male prisutnosti. Iako problematičan sadržaj čini manji dio ukupnog sadržaja, kontinuirana izloženost takvim temama dokazuje da takve objave nisu izuzeci već postaju obrasci ponašanja i stavova u digitalnom prostoru. Zato, pitanje bezbjednosti na internetu ne može biti isključivo odgovornost pojedinca, već zahtijeva sistemski pristup borbi protiv ovakvog sadržaja.
Ovakvi problemi ukazuju na potrebu jačanja digitalne i medijske pismenosti, kako bi mladi uspjeli da razviju vještine kritičkog razmišljanja i prepoznavanja manipulativnog sadržaja i dezinformacija. Uz to, važno je pozivati na veću odgovornost platformi u pogledu kontrolisanja sadržaja koji se promoviše na njihovim mrežama. Veća transparentnost algoritama može pomoći u zaštiti djece i mladih od štetnog sadržaja koji može negativno uticati na njihov razvoj.
Digitalni prostor je važan dio svakodnevice mladih i stoga je važno da ozbiljno shvatimo prijetnje sa kojima se tu susrećemo i da zajedno radimo na njihovom rješavanju kako bi stvorili sigurnije okruženje za sve građane, a posebno djecu i mlade.
Podaci su dio istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Monitoring kampanja protiv rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj“, koji je realizovao Juventas uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici. Istraživanje je sprovedeno kroz online upitnik sa uzorkom od 819 mladih ljudi iz Crne Gore.
Izvor: https://juventas.me/
