U savremenom poslovnom okruženju, žene se i dalje suočavaju sa brojnim izazovima, od rodnih stereotipa do ograničenih prilika za napredovanje. Ipak, postoje liderke koje svojim primjerom dokazuju da upornost, znanje i posvećenost mogu donijeti značajne promjene u društvu. Jedna od takvih žena je Ljiljana Burzan Nikolić, izvršna direktorica BI Communication i osnivačica inicijative Top Women Business Montenegro, koja se bavi promocijom ženskog liderstva i podrškom ženama u biznisu.
U ovom intervjuu, Ljiljana govori o svom profesionalnom putu, izazovima sa kojima se suočila kao žena na liderskoj poziciji, ali i o tome kako se kroz njenu organizaciju aktivno radi na osnaživanju žena u biznisu. Posebno ističe značaj edukacije, mentorstva i umrežavanja, kao ključnih faktora za razbijanje predrasuda i rodnih stereotipa u poslovnom okruženju Crne Gore.
- Možete li podijeliti kako je izgledao vaš profesionalni put do pozicije izvršne direktorice BI Communication i šta vas je inspirisalo da uđete u svijet komunikacija i biznisa?
Ove godine obilježavam trideset godina svog profesionalnog angažmana tokom kojeg sam stekla raznovrsna iskustva u državnoj upravi, nevladinom sektoru, mobilnoj telefoniji, medijima, kao i suvlasništvo u regionalnoj marketing agenciji. Godine 2018. osnovala sam BI Communication, agenciju specijalizovanu za PR i integrisane tržišne komunikacije, gdje smo razvili inovativne komunikacione strategije za različite klijente. Inspiraciju za oblast komunikacija pronašla sam još tokom studija ekonomije, kada sam se susrela s pojmovima marketinga i odnosa s javnošću, i odmah prepoznala da je to moj poziv.
- Koji su bili najveći izazovi sa kojima ste se suočili kao žena na liderskoj poziciji u Crnoj Gori?
Da bi se integrisale u biznis društvo koje je, i dalje, dominantno muško, žene u biznisu se susrijeću sa različitim vrstama izazova. Jedan od ključnih izazova za žene je očuvanje autentičnosti i unošenje ženskih vrijednosti u poslovanje. Važno je da žene ne usvajaju muški način funkcionisanja radi lakšeg prilagođavanja, već da doprinesu poslovnom svijetu svojim jedinstvenim perspektivama.
- Da li je postojala prekretnica u vašoj karijeri koja vas je motivisala da se aktivno zalažete za rodnu ravnopravnost?
Nije postojala prekretnica. Još kao dijete imala sam snažan osjećaj za pravdu i uvijek štitila slabije ili one koji su se tako osjećali. Bila sam jako mlada kad sam shvatila da su djevojčice i žene definisane kao ,,slabije” i nije mi to baš bilo jasno, kad je realnost pokazivala suprotno. Sazrijevala sam i razumijevala uzroke svih naših rodnih neravnopravnosti, dok je istovremeno u meni rasla potreba da nešto mijenjam. Prvo kod sebe i u svom najbližem okruženju, a zatim u ,,dvorištu”. Osjećam taj zadatak kao ličnu misiju i dug prema pretkinjama, ali i prema društvu.
- Kako biste opisali trenutnu situaciju kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u crnogorskom poslovnom okruženju?
Iako se o rodnoj ravnopravnosti mnogo govori, konkretni rezultati su još uvijek u začetku. Prema istraživanju UNDP-a, oko 60% građanki i građana vjeruje da je za dobrobit djece poželjnije da muškarac radi, a da se žena posveti porodici, što ukazuje na prisutnost tradicionalnih rodnih uloga u društvu. Svjesna sam da su ovi procesi kompleksni i zahtijevaju vrijeme, ali smatram da je kontinuirano ulaganje u osnaživanje ženskih biznisa i povećanje vidljivosti uspješnih žena od ključne važnosti. Kroz inicijativu ,,Top Women Business Montenegro” radimo na promociji ženskog liderstva i pružamo podršku ženama u biznisu.
- Na koji način rodni stereotipi utiču na profesionalni razvoj žena u Crnoj Gori, posebno u menadžmentu i liderstvu?
Rodni stereotipi mogu imati štetan uticaj na profesionalni razvoj žena, ograničavajući njihove mogućnosti i izbore. Na primjer, istraživanje UNDP-a pokazuje da svaki drugi građanin vjeruje da poslovno uspješne žene moraju zanemariti svoju porodicu, što stvara dodatni pritisak na žene koje teže liderskim pozicijama. Ovi stereotipi mogu dovesti do smanjenja samopouzdanja kod žena i ograničiti njihov napredak u karijeri.
- Kako se BI Communication bavi pitanjem rodne ravnopravnosti unutar svoje organizacije i koje politike primjenjujete da biste podržali žene na radnom mjestu?
Kao butik PR agencija, BI Communication njeguje kulturu jednakosti i uvažavanja. Naša politika podrazumijeva jednako tretiranje svih zaposlenih, bez obzira na pol, i pružanje podrške u balansiranju profesionalnih i privatnih obaveza. Fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće su neke od mjera koje primjenjujemo kako bismo olakšali zaposlenima usklađivanje različitih aspekata života.
- Koji je značaj platformi kao što je Top Women Business Montenegro za promociju uspješnih žena i borbu protiv rodnih stereotipa u Crnoj Gori?
Značaj ove platforme i svih inicijativa koje se zalažu za osvješćivanje i uklanjanje rodnih stereotipa izuzetno je važan. Samo kroz kontinuirano djelovanje na svim poljima možemo doći do ozbiljnijeg rezultata. ,,Top Women Business Montenegro” ima za cilj snaženje ženske poslovne zajednice i ima nekoliko važnih segmenata koji sinergetski djeluju ka postizanju glavnog cilja. Pored toga što pratimo trendove broja i strukture ženskih biznisa, čije nalaze dijelimo sa svim zainteresovanim stranama, oni su na raspolaganju i donosiocima odluka koji ih mogu implementirati prilikom donošenja javnih politika.
Uz podršku našeg analizičkog partnera, prvog crnogorskog provajdera poslovnih informacija BI Consultinga, pored tih analiza, po ostvarnim poslovnim prihodima u prethodnoj poslovnoj godini rangiramo preduzeća kojima upravljaju žene i koja su u vlasništvu žena. Onima koja su osvojila prvo mjesto dodjeljujemo priznanja, a njihove liderke promovišemo u kampanji koja traje tri mjeseca. O njima pišemo i u poslovnom časopisu koji izdajemo u sklopu inicijative.
- Na koji način ovakve inicijative mogu konkretno doprinijeti osnaživanju mladih žena koje tek započinju svoje profesionalne karijere?
To je faza kada je pomoć i podrška veoma značajna. TWBM inicijativa nudi umrežavanje i omogućava zainteresovanim poslovnim ženama da se uvežu, edukuju, inspirišu saznajući o primjerima izvrsnih liderki koje su u njihovom najbližem okruženju.
- Kako možemo povećati vidljivost uspješnih žena u biznisu i stvoriti inspirativne uzore za mlađe generacije?
Pa baš to je jedan od ključnih zadataka TWBM inicijative. Prepoznajemo ženske biznise koji su ostvarili najbolje rezultate, promovišemo ih, nagrađujemo, pišemo o njima, pričamo priče o njima na različitim kanalima komunikacije. Svim tim simultanim aktivnostima u stvari podstičemo da ih javnost percipira baš onako kako su svojim djelovanjem i zaslužile. Neki bi rekli, stvaramo uzore, a ja ću vam reći, da ih razotkrivamo, jer one to suštinski već jesu, ali je potrebno da izgradimo kulturu koja će ih takvim percipirati.
- Koliko su važni programi mentorstva, edukacije i umrežavanja za osnaživanje žena u Crnoj Gori? Da li ste vi imali mentore koji su vam pomogli na putu ka uspjehu?
Programi mentorstva, edukacije i umrežavanja su od suštinskog značaja za osnaživanje žena u Crnoj Gori. Kroz mentorstvo, žene imaju priliku da uče iz iskustava drugih, dobiju smjernice i podršku u prevazilaženju izazova. Edukativni programi omogućavaju sticanje novih znanja i vještina, dok umrežavanje pruža platformu za razmjenu ideja i stvaranje poslovnih prilika. U svom profesionalnom razvoju nisam imala formalne mentore, ali sam imala uzore koji su značajno uticali na moje shvatanje važnih životnih, društvenih i stručnih tema. Moja učiteljica Maja Gojnić me je naučila pravednosti i brižnosti, dok su me ličnosti poput Ljiljane Raičević, Nade Drobnjak i Kaće Đuričković inspirisale svojim radom na polju rodne ravnopravnosti i podrške ženama.
- Šta smatrate ključnim faktorima za razbijanje predrasuda u obrazovnim institucijama i poslovnim okruženjima?
Kada su u pitanju obrazovne institucije i poslovno okruženje, ključni faktori se kriju u neosviješćenosti onih od kojih sve kreće: nastavnika i upravljačke strukture. Ako oni nijesu rodno osviješćeni, ne možemo očekivati da će se na pravi način odnositi prema rodno senzitivnim temama u svojim radnim okruženjima, da će svoje ponašanje u učionicama/kabinetima/sastancima uskladiti sa rodno odgovornim praksama. Zar ne? Da bi bili rodno osviješćeni, moraju imati određeni stepen razvoja građanske svijesti i zainteresovanosti za društvene prilike, kao i dostupnost obukama koje bi im omogućile napredak kao pojedincu ili pojedinki, a koji je nužna prethodnica razvoju društva u cjelini. Riječju: edukacija i podizanje svijesti.
- Da li je teško balansirati između profesionalnih obaveza i privatnog života, posebno s obzirom na ulogu liderke? Kako vi pronalazite tu ravnotežu?
Balansiranje između profesionalnih obaveza i privatnog života predstavlja izazov, posebno za žene na liderskim pozicijama. U ranijim fazama karijere, kada su moja djeca bila mlađa, bilo je posebno zahtjevno. Sada, kada su odrasli, lakše pronalazim tu ravnotežu. Ključno je postaviti prioritete, delegirati zadatke kada je to moguće i odvojiti vrijeme za sebe i porodicu kako bi se održala mentalna i fizička dobrobit.
- Smatrate li da društveni pritisak i očekivanja dodatno otežavaju ženama usklađivanje karijere i porodice?
Da, društveni pritisak i ukorenjeni stereotipi često nameću dodatni teret ženama u pokušaju da usklade karijeru i porodične obaveze. Međutim, ohrabruje činjenica da se svijest o ovim pitanjima postepeno mijenja. Sve više se prepoznaje važnost ravnopravne podjele odgovornosti unutar porodice i fleksibilnih radnih aranžmana koji omogućavaju ženama da uspješno balansiraju između profesionalnog i privatnog života. Ipak, moram napomenuti da su promjene zaspupljnije u urbanim i većim sredinama, dok se u preostalim prilično teško usvajaju, što teret koji nose žene iz malih i ruralnih sredina čini višestruko težim.
- Koju poruku biste poslali mladim ženama koje se suočavaju sa preprekama zbog rodnih stereotipa, bilo u obrazovanju ili na početku karijere?
Poručila bih im da budu hrabre i istrajne. Važno je da vjeruju u sebe i svoje sposobnosti, te da se ne povlače pred preprekama. Preporučujem im da traže podršku kroz mentorstvo, umrežavanje i edukaciju, kako bi ojačale svoje kompetencije i samopouzdanje. Takođe, neka se okruže ljudima koji ih podržavaju i inspirišu, jer je podrška okoline ključna za prevazilaženje izazova.
- Kako vidite budućnost ženskog liderstva u Crnoj Gori i koji su vaši planovi za dalje unapređenje rodne ravnopravnosti kroz rad BI Communication?
Budućnost ženskog liderstva u Crnoj Gori vidim kao svijetlu i perspektivnu. Sve više žena zauzima liderske pozicije i doprinosi razvoju različitih sektora. Kroz rad BI Communication planiramo nastaviti sa inicijativama koje promovišu rodnu ravnopravnost, poput organizacije događaja, edukativnih programa i kampanja koje ističu uspješne žene i njihove priče. Na taj način želimo da inspirišemo nove generacije žena da preuzmu liderske uloge i doprinesu daljem napretku našeg društva.
Poruka koja ostaje nakon ovog intervjua jeste da žene ne treba da se prilagođavaju muškim standardima liderstva, već da svojim autentičnim pristupom doprinesu razvoju društva. Svojom podrškom, povezivanjem i djelovanjem, mogu stvoriti okruženje u kojem će ravnopravnost biti realnost, a ne samo ideal. Kako Ljiljana poručuje – hrabrost, istrajnost i vjera u sebe ključni su alati za uspjeh, a svaka žena ima moć da mijenja svijet oko sebe.
Ovaj intervju realizovan je u okviru projekta “Glas žene, snaga promjene”, koji je podržan od strane Ministarstva kulture i medija.
Autor: Bracanović J./zenskiportal.me
