Ulazak u EU otvoriće izdašne fondove koje treba znati kako iskoristiti – poručeno je sa događaja u hotelu Hilton.
Glavni grad može postati snažan centar preduzetništva kada institucije budu djelovale kao jedinstven sistem – brže, povezanije i transparentnije, uz konkretnu finansijsku i mentorsku podršku preduzetnicima, poručeno je sa panela „Podgorica kao poslovni centar: kako grad može ubrzati razvoj biznisa“ održanog u okviru događaja TBM Business Talks u hotelu Hilton, u Podgorici.
Učesnici panela, koji je moderirala direktorica Naučno-tehnološkog parka Valentina Radulović, bili su zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić, direktor Odjeljenja poslovanja sa SME klijentima u Sektoru posloanja sa pravnim licima NLB banke Ivan Bauk, sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva u Glavnom gradu Danijela Radeč i osnivač startupa Paidt Nebojša Janović.
Oni su saglasni da potencijal postoji, ali da bez bolje koordinacije, kvalitetnije pripreme biznis ideja I dostupnijih resursa, posebno u ranim fazama razvoja, on ostaje nedovoljno iskorišćen.
Nađa Ljiljanić, zamjenica gradonačelnika Podgorice, poručila je da Glavni grad razvija višeslojni model podrške biznisu, ali da ključni izazovi ostaju bolja koordinacija institucija i efikasniji sistem za preduzetnike. Kako je istakla, podrška se realizuje kroz direktne programe usmjerene na konkretne ciljne grupe.
– Mi ne dajemo pomoć, mi podržavamo – ženski biznis, zelenu ekonomiju, mlade preduzetnike, zanate. Potrudili smo se da budemo transparentni i da imamo plan aktivnosti kako bi preduzetnici znali gdje I kako da se prijave – kazala je Ljiljanić.
Istakla je da Glavni grad, osim finansijske podrške, nudi i administrativnu pomoć s ciljem pojednostavljenja procedura, ali je ukazala i na niz sistemskih problema poput neusklađenih registara.
– Glavni grad ima najveći broj registrovanih privrednih društava, ali registri nijesu usaglašeni. Registrovanog preduzetnika treba podržati i objasniti mu kako može dobiti pomoć. To do sada nije bila praksa – konkursi su oglašavani tek kada određeni ljudi već dobiju sredstva. Moramo biti maksimalno transparentni – naglasila je Ljiljanić.
Ona ključ razvoja vidi u snažnijoj saradnji između institucija. – Potpuno je nesavjesno prema građanima i privredi da institucije ne sarađuju. Zalažem se za jačanje privatno-javnog partnerstva – poručila je Ljiljanić.
Govoreći o budućim rješenjima, Ljiljanić smatra da nije potrebno izmišljati nove modele, već primijeniti provjerene prakse iz regiona i Evrope. – Treba uspostaviti „one stop shop“ sistem gdje bi investitori mogli da završe papirologiju na jednom mjestu. Prioritet je centralizacija procedura, što bi značajno olakšalo poslovanje – poručila je Ljiljanić.
Ivan Bauk iz NLB banke kazao je da podrška finansiranju biznisa postoji, ali ostaje izazov kako kvalitetne ideje pretvoriti u projekte koje banke mogu da podrže. Kako je istakao, najveće interesovanje klijenata odnosi se upravo na kreditnu podršku, posebno u ranim fazama razvoja biznisa.- To je jedan od rizičnijih vidova finansiranja i bankama nije uvijek lako da podrže sve projekte koje bi željeli. Za ovu godinu pripremili smo poseban program podrške do dva miliona eura za mlade u biznisu – rekao je on.
Bauk jedan od ključnih problema vidi i u nedovoljnoj pripremljenosti preduzetnika koji dolaze u banke sa dobrim idejama koje nijesu pretočene u biznis planove. Takve situacije, kako je pojasnio, vode tome da dobre ideje gube na atraktivnosti kod banaka.
On ističe da postoji prostor za snažnije povezivanje bankarskog sektora sa institucijama i inovacionim ekosistemom, posebno u kontekstu evropskih integracija.
– Ulazak u EU će otvoriti velike fondove i treba ih znati iskoristiti – kazao je, uz napomenu da će podrška privredi uvijek djelovati nedovoljno i sporo iz ugla biznisa.
Sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva Danijela Radeč rekla je da Glavni grad nastavlja da širi programe podrške preduzetništvu, ali ključni izazovi ostaju nedovoljna institucionalna povezanost i potreba za jačom mentorskom podrškom. Ona je podsjetila da je aktivno više javnih poziva, od podrške ženskom preduzetništvu i zanatima, do ruralnog turizma i zelene ekonomije, uz najavu novih programa za inovacije.
– Imamo rekordni budžet od preko 450.000 eura, ali to nije dovoljno. Može sigurno više – kazala je Radeč, ističući da postoji veliko interesovanje za kvalitetne projekte.
Iskustvo startapa „Paidt“ potvrđuje da institucionalna i inovaciona podrška u ranim fazama razvoja može biti ključna za postavljanje biznisa na stabilne osnove, ali da najveći izazovi nastaju u fazi daljeg rasta i izlaska na globalno tržište.
Kako je kazao suosnivač kompanije koja se bavi visokosofisticiranim investiranjem na berzama, Nebojša Janović, upravo su konekcije i dostupni programi omogućili razvoj njihove ideje.
– Mi smo ideja koja se oplodila kroz konekcije i mogućnosti koje ne bi mogli sami da sprovedemo – istakao je on.
Naglašava da je za naredni korak presudna jača finansijska i sistemska podrška.
– Nakon početnih faza razvoja nedostaje odskočna daska ka investicijama od milion do dva eura koje bi nas pogurale ka globalnom tržištu – kazao je Janović.
TBM Business Talks organizovala je inicijativa Top Business Montenegro s ciljem da kroz otvoren dijalog predstavnika privrede, institucija, finansijskog sektora i IT zajednice ponudi konkretne odgovore na najvažnije izazove savremenog poslovanja u Crnoj Gori.
Izvor: PR Top Bussines Montenegro
