Foto: Canva
Upis na fakultet predstavlja jedan od najvažnijih koraka u životu mladih ljudi, ali i jedan od najstresnijih. Ovaj period, posebno u julu kada većina fakulteta otvara svoje prijave, obilježen je mnogim izazovima, od polaganja prijemnih ispita, preko prikupljanja dokumentacije, do izbora pravog studijskog programa. No, da li je ovaj proces zaista toliko stresan koliko se često misli?
Prvi i možda najznačajniji izvor stresa su prijemni ispiti. Mnogi maturanti mjesecima unaprijed pohađaju pripremne kurseve i posvećuju mnogo vremena učenju, često zanemarujući slobodno vrijeme i hobije. Prijemni ispit, kao jedina ulaznica za željeni fakultet, nosi sa sobom veliku težinu očekivanja, kako vlastitih, tako i onih koje nameću roditelji i okolina.
Prikupljanje potrebne dokumentacije, ovjeravanje kopija, čekanje u redovima i popunjavanje brojnih obrazaca može biti veoma iscrpljujuće. Neizvjesnost oko rezultata i mogućnost da zbog jedne greške cijeli proces bude poništen dodatno povećavaju nivo stresa.
Finansijski aspekt takođe igra veliku ulogu. Mnogi studenti i njihove porodice suočavaju se sa visokim troškovima školarine, knjiga, smještaja i drugih potrepština. Stipendije i studentski krediti često nisu dovoljan izvor finansijske sigurnosti, što dodatno opterećuje buduće studente.
Ipak, upis na fakultet ne mora biti samo izvor stresa. Za mnoge mlade ljude, ovo je i prilika za nove početke, sticanje novih prijateljstava i životnih iskustava.
Mnogi fakulteti organizuju info dane i radionice koje pomažu studentima da se lakše prilagode novom okruženju i obavezama. Tu su i razne studentske organizacije koje nude podršku i savjetovanje, kao i brojne aktivnosti koje omogućavaju studentima da se opuste i uživaju u studentskom životu.
Da bi se smanjio nivo stresa tokom upisa na fakultet, stručnjaci savjetuju nekoliko koraka. Prvo, važno je početi pripreme na vrijeme i postepeno. Organizacija vremena i realistični ciljevi mogu pomoći da se izbjegne panika u posljednjem trenutku.
Drugo, podrška porodice i prijatelja igra ključnu ulogu. Razgovor o strahovima i brigama može značajno smanjiti pritisak, dok pozitivno okruženje pruža potrebnu emocionalnu podršku.
Treće, važno je ne zanemarivati vlastito zdravlje. Redovan san, zdrava ishrana i fizička aktivnost pomažu u održavanju mentalnog i fizičkog zdravlja tokom ovog stresnog perioda.
Najvažnije je vjerovati u sebe i svoje sposobnosti. Svaki korak na tom putu, ma koliko težak bio, doprinosi formiranju snažnih i samopouzdanih individua spremnih za sve što budućnost donosi.
Autor: Kreže M.
