Kada popusti postaju zavist

Foto: Canva

Kupovina je mnogima omiljeni način provođenja slobodnog vremena, ali za neke osobe, poznate kao “kupoholičarke”, kupovina može prerasti u pravi oblik zavisnosti. Sniženja, rasprodaje i posebne ponude često igraju ključnu ulogu u poticanju ovog ponašanja. Analiziraćemo kako sniženja utiču na kupoholičarke i koje su posledice ovog fenomena.

Osećaj zadovoljstva i užitka: Kupovina na sniženju izaziva lučenje dopamina, hormona zadovoljstva, što stvara osjećaj sreće i euforije. Ovaj osjećaj može postati adiktivan, sličan onom koji izazivaju određene supstance ili aktivnosti, te kupoholičarke često posežu za sniženjima kako bi se osjećale bolje.

Iluzija uštede: Sniženja stvaraju iluziju da se štedi novac, iako to često nije slučaj. Kupoholičarke se mogu osećati kao da su napravile dobar posao i “uštedjele” novac, čak i kada su kupile proizvode koje im zapravo nisu potrebni. Ova iluzija uštede može dovesti do impulzivnih i neplaniranih kupovina.

Društveni mediji i marketinške kampanje dodatno podstiču potrebu za kupovinom. Prikazi srećnih ljudi sa najnovijim proizvodima stvaraju društveni pritisak da se i sami uključimo u kupovinu kako bismo se osjećali uklopljeno i prihvaćeno.

Kupoholičarke često skrivaju svoje kupovine od porodice i prijatelja, što može dovesti do konflikata i narušenih odnosa. Takođe, preterana kupovina može stvoriti osjećaj krivice i stida, što dodatno pogoršava mentalno stanje osobe.

Moguće rješenje: Pronalazak drugih aktivnosti koje donose zadovoljstvo, kao što su hobiji, vežbanje ili volontiranje, može pomoći u smanjenju potrebe za kupovinom kao glavnim izvorom sreće i zadovoljstva.

Pazite, sniženja su počela! 🙂

Autorka: K.Radonjić